Za osam godina podnijeto 33 hiljade zahtjeva za crnogorsko državljanstvo [CDM]
- Detalji
- Sreda, 10 decembar 2014 10:50
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ocijenio je danas da nemanje državljanstva i ličnih dokumenata predstavlja najveću prepreku potpune socijalne integracije apatrida. "Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, od 2006. godine, Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva, od čega je riješena više od 31 hiljada zahtjeva, dok je 1,7 hiljada u proceduri", naveo je Konjević povodom Međunarodnog dana ljudskih prava posvećenom apatridiji.
On je podsjetio da su tri puta vršene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, kako bi se olakšao postupak dobijanja državljanstva.
“Oni koji su najviše pogođeni apatridijom u Crnoj Gori su Romi, raseljeni i interno raseljeni, što je rezultat raseljevanja stanovništva desedesetih godina” ocijenio je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič.
Kako je kazao, apatridija ne pogađa samo pojedince, nego i države u kojima žive, a najranjiviji apatridi su djeca.
"Zbog apatridije pojedinci ne mogu potpuno da učestvuju u društvu i tome daju doprinos državi", kazao je Drobnič na konferenciji u Eko zgradi Ujedinjenih nacija, prenosi MINA.
Prema njegovim riječima, to dovodi do otuđenja cijelih grupa od društva. On je poručio da treba nastaviti napore za poboljšanje upisa u knjigu rođenih i olakšati naknadni ili ponovni upis u civilni registar.
Vršilac dužnosti stalnog koordinatora Sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Bendžamin Perks rekao je da je u svijetu više od deset miliona ljudi bez državljanstva.
"Njima su van domašaja najuobičajnije i najosnovnije stvari kao što su pravo na ime, pohađanje škole, posao, brak, otvaranje računa u banci, putovanje ili pronalaženje stambenog prostora", naveo je on.
Perks je ukazao da su više od trećine osoba bez državljanstva u svijetu djeca.
"Mnoga od njih rođena su bez državljanstva, provode veći dio života boreći se sa nejednakošću koju su naslijedili, i nažalost, često svoju muku prenose na buduće generacije", rekao je on, dodavši rješavanje problema apatridije nije finansijski skupo, objašnjavajući da je najveća prepreka nedostatak podataka.
Drobnič, Perks i Konjević su na današnjoj konferenciji potpisali i digitalnu peticiju za okončanje apartidije u svijetu narednih deset godina.